Stručnjaci upozoravaju: Pokušaj uništavanja iranskog nuklearnog programa mogao bi imati suprotan efekat

Iranske vlasti godinama tvrde da je njihov nuklearni program isključivo civilne prirode i da nemaju namjeru razviti nuklearnu bombu. Međutim, otkriće dvaju neprijavljenih postrojenja 2002. godine - jednog za obogaćivanje uranija, a drugog za proizvodnju teške vode i plutonija - izazvalo je snažnu sumnju međunarodne zajednice.

Sporazum o nuklearnom programu iz 2015. godine nametnuo je Iranu stroga ograničenja i intenzivan međunarodni nadzor. No, kada je američki predsjednik Donald Trump 2018. povukao SAD iz tog sporazuma, što je dovelo do njegovog urušavanja, Iran je ubrzao obogaćivanje uranija i druge aktivnosti povezane s nuklearnim programom.

Posebnu zabrinutost izazvao je podatak da je Iran do prošlog ljeta proizveo više od 440 kilograma visoko obogaćenog uranija čistoće 60 posto. Stručnjaci ističu da je, kada se dostigne taj nivo, tehnički relativno lak korak do 90 posto - nivoa koji se smatra dovoljnim za proizvodnju nuklearnog oružja.

Uz dodatno obogaćivanje i pretvaranje uranija iz plinovitog u metalni oblik, iranska zaliha od 440 kilograma bila bi dovoljna za proizvodnju više od deset nuklearnih bojevih glava.

Upravo zabrinutost zbog tih zaliha, koje su nastale nakon propasti nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, bila je jedan od motiva za američko-izraelske napade na Iran prošlog juna. Američki dio operacije, nazvan Operation Midnight Hammer, uključivao je upotrebu takozvanih "bunker-buster" bombi usmjerenih na iranska nuklearna postrojenja.

Trump je tada tvrdio da su napadi "uništili" iranski nuklearni program. Međutim, ubrzo je postalo jasno da to nije u potpunosti tačno. Iako su objekti pretrpjeli ozbiljnu štetu, duboko ukopana postrojenja ispod planinskih masiva, posebno u Isfahanu i Natanzu, nisu mogla biti potpuno uništena.

Nakon napada Iran je zabranio pristup inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) tim i drugim osjetljivim lokacijama. Time je međunarodni nadzor izgubio uvid u sudbinu zaliha visoko obogaćenog uranija, kao i u aktivnosti koje se odvijaju u dubokim tunelima u Isfahanu i Natanzu.

U svom posljednjem izvještaju IAEA je priznala da ne može potvrditi da je Iran obustavio sve aktivnosti obogaćivanja niti precizno utvrditi veličinu njegovih zaliha uranija u pogođenim postrojenjima.

Uprkos toj neizvjesnosti, generalni direktor IAEA Rafael Grossi izjavio je da agencija "ne vidi strukturirani program za proizvodnju nuklearnog oružja".

"Veliko kockanje"

Ipak, mnogi stručnjaci upozoravaju da bi se to moglo promijeniti nakon napada koji je usmjeren na rušenje režima koji vlada Iranom gotovo pola stoljeća, te nakon ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija, koji je ranije izdao vjersku zabranu – fatvu – protiv razvoja nuklearnog oružja.

"Upravo to čini ovu situaciju velikim kockanjem", rekao je Jeffrey Lewis, stručnjak za globalnu sigurnost na Middlebury institutu za međunarodne studije u Montereyu.

"Ako napadi ne uspiju srušiti režim, u Iranu i dalje postoje hiljade ljudi koji imaju znanje i kapacitete da ponovo uspostave ovakav program", rekao je Lewis.

On dodaje da je sama tehnologija stara desetljećima i da bi Iran, ako preživi ovaj napad, mogao doći do istog zaključka kao i Sjeverna Koreja - da je svijet opasan i da je posjedovanje nuklearnog oružja najbolja zaštita.

Sličnu zabrinutost izrazila je i Kelsey Davenport iz Arms Control Associationa, koja smatra da bi napadi mogli dodatno motivirati dijelove iranskog režima da nastave put ka razvoju nuklearnog oružja.

"Bez obzira kako ovaj sukob završi, način na koji je počeo povećava pritisak unutar režima da Iran krene prema militarizaciji nuklearnog programa", rekla je Davenport.

Ona upozorava i na još jedan scenarij - potencijalni kolaps režima ili izbijanje građanskog rata u Iranu - koji bi otvorio ozbiljna pitanja o sigurnosti iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija.

"Ako dođe do implozije režima ili ozbiljne destabilizacije zemlje, postoji realan rizik da nuklearni materijal bude preusmjeren ili ukraden", rekla je Davenport.

U takvom slučaju, dodaje ona, Sjedinjene Američke Države mogle bi se suočiti s pritiskom da rasporede vojne snage na terenu kako bi osigurale nuklearni materijal.

"Postoji stvaran rizik od nuklearnog terorizma u scenariju promjene režima koji Trump zagovara, a to je prijetnja koju administracija, čini se, uopće ne priznaje", zaključila je Davenport.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad